U Muzeju Brodskog Posavlja upozanli smo djelatnike koji imaju neobična zanimanja. Iz razgovora s njoma saznali smo specifičnosti njihova posla.
Josip Lozuk arheolog je i kustos Muzeja Brodskoga Posavlja. Posao je arheologa istraživanje materijalne kulture. Najvažniji mu je zadatak obilaziti terene i otkrivati arheološka nalazišta. Saznali smo da se u Hrvatskoj nalaze dva studija arheologije, u Zadru i Zagrebu. Arheologija je vrlo zanimljiva prilikom istraživanja pojedinih lokaliteta jer nikad ne znate na što ćete naići. Može se dogoditi da naiđete na neke fantastične nalaze, poput zlatnika u grobnici iz 8. stoljeća, a nekada se pronađu i ne tako atraktivni predmeti. Stekli smo dojam da je arheologija dinamično zanimanje u kojem trebate neprestano tragati.
Željko Matuško radi kao muzejski crtač u Muzeju Brodskoga Posavlja. Rekao nam je da ne postoji specijalizirana škola za muzejskoga crtača pa se zato za muzejskoga crtača zapošljavaju ljudi srodnih zanimanja. Potrebno je da poznaju povijest i imaju iskustva u slikarstvu. Muzejski crtač izrađuje crteže prema želji kustosa. Također crta i muzejske predmete i njihove presjeke. Svaki predmet treba biti nacrtan na mjestu pronalaska. Koriste se sve likovne tehnike: od uljne tehnike do uobičajene drvene olovke. Rekonstrukcija je najzanimljiviji postupak ovoga posla, odnosno oživljavanje nekih scena iz prošlosti koje nisu mogle biti zabilježene fotoaparatom. Najveći je izazov muzejskoga crtača što vjernije dočarati život u prošlosti, sa stvarnim ljudima u selu: njihov način odijevanja, njihove kuće i različite predmete.
Damir Fajtaraš je preparator za keramiku u Muzeju Brodskoga Posavlja. Obrađuje keramiku pronađenu u arheološkim istraživanjima. Obrada podrazumijeva niz ustaljenih postupaka prije izložbe u muzeju. Iskopanu je keramiku najprije potrebno oprati, a zatim učvrstiti. Nakon toga pojedini se dijelovi se lijepe, a ako neki dijelovi nedostaju, nadopunjavaju se gipsom i po potrebi bojaju. Područje na kojem živimo bogato je nalazištima starčevačke keramike, urni i različitih posuda iz brončanoga doba. Znanje o ovome poslu stječe se isključivo vlastitim radom budući da ne postoje specijalizirane škole, a postizanje uspjeha ovisi o interesu pojedinca za arheološke predmete te rad na njima.
Mario Kauzlarić restaurator je u Muzeju Brodskoga Posavlja. Njegov je posao očuvati predmete u što izvornijem obliku. Trenutno u Hrvatskoj postoji studij za restauraciju na kojem se školuju restauratori za slikarstvo i kiparstvo. Restauriranje je kreativno zanimanje koje nudi niz izazova. Nikada se ne zna što će nastati od predmeta dobivenoga za obradu. Pronađeni predmet donosi se u muzej gdje se određuje postupak kojemu on treba biti podvrgnut. Cilj je sa što manje zahvata očuvati ono što je na predmetu bitno. U većini slučajeva provodi se postupak konzervacije, tj. sprječavanja daljnjega propadanja predmeta. Najčešće se restauriraju predmeti od bronce i željeza. Restauracija se svodi na to da se nadomjeste i ostali dijelovi koji su vremenom propadali na tom predmetu. U Hrvatskoj to zanimanje nije popularno, a ni unosno. Mala je mogućnost za zapošljavanje.
Mihael Rajić, Matej Koncoš, Lora Rašić i Ivona Olanović
