• 1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kći pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođ. Bernath
• 1878. - S roditeljima seli u Karlovac
• 1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur
• 1886. - Prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)
• 1882. - S roditeljima seli u Zagreb
• 1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan Mažuranić (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene osobnosti
• 1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Brod na Savi u obiteljsku kuću Brlićevih
• 1893. - Rodila kći Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružića)
• 1894. - Rodila sina Ivu Brlića (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Ščigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)
• 1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)
• 1899. - Rodila kći Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)
• 1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)
• 1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)
• 1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
• 1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)
• 1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
• 1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)
• 1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju
• 1917. - Rođena Nedjeljka Brlić (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)
• 1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)
• 1929. - Za Međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)
• 1930. - U Hrvatskoj reviji joj izlazi Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine
• 1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost
• 1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija D.D., Zagreb
• 1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)
• 1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala članica Akademije
• 1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu
• 1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna
• 1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)

Posthumno:

• 1970. - Zbornik radova o Ivani Brlić-Mažuranić (Uredili Dubravko Jelčić, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb
• 1971. - Kći Nedjeljka (Neda) Brlić pokreće manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić
• 1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademskog kipara Vanje Radauša)
• 1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana Brlić-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama, zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i mladeži do 14 godina
• 1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"
• 1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu
• 1994. - U Slavonskom Brodu, u organizaciji Gradske knjižnice, 23. travnja održan znanstveno-stručni kolokvij o životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić u povodu 120. obljetnice rođenja, s kojeg je Matica hrvatska Slavonski Brod objavila Zbornik radova (Redakcija: Dubravko Jelčić, Vinko Brešić, Mato Artuković, Vesna Crnković-Nosić, Zvonimir Markotić, Ivica Matičević, Suzana Bilić-Vardić)
• 2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujević)