Obitelj Brlić, nastanivši se u Brodu, nije stekla samo imetak, nego i obrazovanje i društveni ugled, a naviku sakupljanja knjiga, čuvanja te prepisivanja vlastitih dokumenata i različitih drugih zapisa obitelj je počela njegovati vrlo rano, još od Andrije Antuna Brlića (1757.-1804.). S obzirom na društvenu, političku i književnu ulogu članova obitelji Brlić, ne samo u brodu nego i na području cijeleArhiv od najranijih dana sadržava i bogatu korespondenciju s uglednicima iz političkog, kulturnog, prosvjetnog, vjerskog i vojnog života onodobne Austro-Ugarske monarhije, od Hrvatske, Austrije, Mađarske do Srbije i Bosne. Prijepisi dokumenata Gradskog magistrata iz Arhiva Brlić među najznačajnijim su izvorima brodske povijesti, budući da je pismohrana Gradskog magistrata Broda na Savi izgorjela 1859. Arhiv obitelji Brlić, u vlasništvu je Gilde Ružić (supruge Viktora Ružića, sina Nade Brlić) i pohranjen je u Hrvatskom institutu za povijest Podružnica Slavonski Brod. Prema nekim podacima, sadržava preko 5000 dokumenata, koji su zaslugom Hrvatskog državnog arhiva Slavonski Brod snimljeni na mikrofilmove i tako dostupni znanstvenoj javnosti.
Kada je Ignjat Alojzije Brlić (1795.-1855.) iz Beča dovezao desetak sanduka knjiga kako bi otvorio prvu brodsku knjižaru, utemeljena je i obiteljska knjižnica. Vremenom su u nju kupnjom i darovanjem stizali novi naslovi, a značajan njezin dio čine knjige koje su prevodili, pisali i objavljivali članovi obitelji Brlić, kao i knjige, časopisi i novine u kojima su objavljivani njihovi tekstovi. Knjižnica je također u vlasništvu Gilde Ružić, čuva se u Slavonskom Brodu a sadržava 6055 knjiga, među kojima je najstarija iz 1546. godine, kao i prva izdanja Ivaninih djela za djecu na hrvatskom i drugim svjetskim jezicima.
