Život Ivane Brlić-Mažuranić započet bio je tako ispunjen i tako proslavljen njezinim djelom, da je došlo vrijeme da sve ono što smo od nje baštinili konačno nanižemo u biografsku, ali i ogrlicu njezinih sabranih djela. Sama Ivana Mažuranić prva je zrna svojih pjesničkih pokušaja u tu ogrlicu nanizala još kao devetogodišnja djevojčica: najprije dvije pjesmice piše na francuskom Ma Croatie i Le bonheur, a već 1886., kada na kratko posjeti svoj rodni Ogulin, ispjeva prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom - Zvijezdi moje domovine. Tako je započela svoj put književnica, pripovjedačica, ali prije svega majka, supruga, sestra, baka. a koja je, vjerojatno, cijeloga svojega života ostala, kao u mladosti, zanesena sanjačica i sijačica bisera - sijačica onih misli koje su se njezinu peru 'otimale od potrebe srca'. Upravo te , od srca otete misli pregnantno je pretočila u rečenicu, rečenicu u Hlapiću, rečenicu u Pričama iz davnine, u rečenicu kojom je konačno i andersenovski obuhvatila svijet. Tko je bila ta sijačica bisera, tko je djevojčica?
Rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Majka Ivanina, Henrietta rođ. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji. Odrastanje u obiteljskoj sredini naglašena patrijarhalnog duha i strogih etičkih nazora, ali pod prisnim i snažnim utjecajem djeda Ivana i bake Aleksandre Demeter, obilježit će trajno Ivaninu ličnost.
Osobitom snagom na nju će djelovati djed Ivan Mažuranić o čemu svojim sjećanjima na majku svjedoči i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: Rijetko su kada: lični pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić... I kada je kao petnaestogodišnja djevojčica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgrađenošću impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesničku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život.
