Tijekom "Svijeta bajki" postavljena je izložba u salonu Becić, u kući Brlić, pod nazivom "Obitelj Brlić i Ivana Brlić-Mažuranić" koji su priredili djelatnici Muzeja brodskog Posavlja. Na izložbi su predstavljeni:
* Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.), književnica;
* Andrija Antun Brlić (1757.-1804.), pisac;
* Ignjat Alojzije Brlić (1795.-1856.), pisac i jezikoslovac;
* Andrija Torkvat Brlić (1826.-1868.), publicist, političar i gramatičar;
* Fani Brlić (1830.-1883.), slikarica;
* Ignjat Brlić (1834.-1892.), odvjetnik i političar;
* Vatroslav Brlić (1862.-1923.), odvjetnik i političar;
* Dobroslav Brlić (1863.-1921.),liječnik;
* Marija - Agata Brlić (1824.-1897.), pjesnikinja.
Stjepan Radišić, 5.d, OŠ Huge Badalića, Jelas
***
Najstariji podatak o poznatoj hrvatskoj obitelji Brlić potječe iz 14. stoljeća. Obitelj Brlić porijeklom je iz istočne Hercegovine, odakle se pred napadima Turaka seli na sjever Bosne i naseljava u na istočnoj obali Save u selu Svinjar, današnjem Davoru. Iz Svinjara se početkom 18. stoljeća (1725.) seli u današnji Slavonski Brod. Brod se s godinama pretvara u važno središte, a Brlićevi u jednu od najuglednijih obitelji.
Ivana Brlić-Mažuranić rodila se 18. travnja 1874. godine u Ogulinu kao kći Vladimira Mažuranića i Henriette rođ. Bernath. Obitelj se najprije seli u Karlovac (1878.), a nedugo potom u Zagreb (1882.). Ivana je završila samo 2 razreda javne škole i ostatak školovanja je pohađala privatno. Udajom za Vatroslava Brlića 1892. godine seli se u Slavonski Brod. Svjesna da je došla u iznimno obrazovanu i plemenitu obitelj, Ivana Brlić-Mažuranić to koristi kako bi pokazala svoju spisateljsku stranu koju je naslijedila od djeda Ivana Mažuranića. Tako su nastala mnoga djela, a među njima su najpoznatija "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" i "Priče iz davnine". Postala je prva žena članica Jugoslavenske akademije (1937.). Predlagana je za Nobelovu nagradu čak dva puta, 1931. i 1938. godine.
Dario Jozić, 5. d, OŠ "Hugo Badalić", Jelas
